Dovoljno je prošetati bilo kojim BH gradom, kako bi se potvrdila povezanost građana sa svojim “statusnim simbolima”- mobitelima, automobilima i sl. Mnogi hodaju čitajući poruke ili pak telefoniraju razgledavajući izloge. Interesantno, nije rijetka pojava, da ljudi sami sjedaju na kafu, a umjesto dnevnih novina ili magazina, zadubljeno tipkaju po svom mobilnom aparatu. Još ako u kafiću imaju wireless pristup Internetu, njihovoj sreći nema kraja. Uostalom, odavno se više ne slikamo za album, nego za Facebook i slike je potrebno što prije objaviti.
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine, u BiH, uvezeno je nešto manje od 31.000 automobila koji su ukupno koštali 360 miliona KM, dok je ove godine, za sada uvezeno više od 43.000 vozila, čija je ukupna vrijednost 482 miliona maraka.
Najnovija istraživanja pokazuju da čak 96 posto mladih u BiH između 15 i 17 godina posjeduje mobitel. I-phone, I-pad i slični ‘pametni telefoni’ postali su novi ‘statusni simboli’ mlade generacije, jedan od najpoželjnijih poklona, ali i uzroci novih dijeljenja među školskom djecom. Nije rijedak slučaj da u medijima čujemo ili pročitamo, kako u školama maltretiraju djecu, “jer su siromašna, imaju ružan i star mobitel ili se oblače kod kineza”
Interesantno je primijetiti, da građani BiH, mjesečno u prosjeku troše, 41,78 KM za cigarete, 184,93 KM za prevoz, a samo 13,74 KM za obrazovanje. Današnje poimanje statusnih simbola, može se definisati kao „predmet nije baš potreban, ali kad imaju svi, neka imam i ja“, a osnovna svrha mu je pokazivanje moći i „kako se može i ima“.
Ako smo po nečemu u rangu sa Evropom, onda je to u novim statusnim simbolima.
NAPOMENA: Tekst je vlasništvo autora i Centra za edukaciju i obrazovanje. Nije dozvoljena distribucija i korištenje ovog teksta, ili njegovih dijelova, bez dozvole autora i uz obavezno navođenje izvora.
