Kada kažemo energija vode kao obnovljivi izvor energije, asocira nas na hidroelektane izgrađene na rijekama. Slatkovodnim tokovima koji su bogati raznolikim životinjskim i biljnim vrstama. Nekada su to bili mlinovi i vodenice koje su koristile snagu vode na lopaticama da pokrenu kamen za mljevenje žitarica. A danas su to brane hidroelektrana koje koriste snagu vode za dobijanje električne energije.

Prva izgrađena hidroelektrana u svijetu bila je u gornjoj Bavarskoj 1876. godine za potrebe rasvjete spilje pored dvorca Linderhof. Prva javna hidroelektrana izgrađena je 1883 u Švicarskoj. Ovaj obnovljivi izvor energije ima svoja ograničenja. Ne može se koristiti na mjestima gdje nema mnogo brzo tekuće vode, niti na područjima gdje je nema tokom cijele godine.

Princip rada hidroelektrane jeste zadržavanje vode sa jedne strane brane i njeno naglo ispuštan je kroz branu na drugu stranu, kako bi se energija propuštanja velike količine vode iskoristila preko „srca“ hidroelektrane, turbine i generatora, za dobijanje električne energije.

Podizanje nivoa vode ima uticaj na živi svijet u rijekama. Stoga hidroelektrane nisu baš sasvim bezopasne za okoliš. Vremenom ovim postupkom uništit će se  živi svijet u njima. A upravo taj živi svijet u rijekama služi za prečišćavanje vode koja treba da se vrati do izvora i koju sutra trebamo piti. Dakle, ukoliko ne postoji ovaj živi riječni svijet, nema prirodnog prečišćavanja voda, što će uzrokovati još bržu nestašicu pitke vode. Hidroelektrane, takođe mog u uzrokovati potre se i poplava tog područja, promjene riječnog toka te sastav i kvalitet vode. Zastrašujuće, zar ne. Pitamo se da li je to prihvatljiv obnovljivi izvor energije? Zato dozvolite da vam pokažemo alternativno riješenje.

Naša planeta Zemlja gledana iz svemira je jedna lopta puna plavetnila, plavetnila okeana. Čak 97 % ukupne vodene površine na zemlji čine okeani, a samo 3 % slatke vode. Okeani su pristušačni u velikim količinama i nepogodni su za konzumaciju zbog velike količine soli. Dakle, imaju dvije prednosti u odnosu na slatkovodne rijeke. Međutim, u čemu se ogleda njihov potencijal i da li se on može iskoristiti u svrhu dobijanja energije?

Naravno da može. Okeani struje, kreću se, nadolaze i povlače se kad god to Mjesec kaže. Trenutno energija okeana je izvor koji se rijetko koristi. Ali to trebamo promijeniti.

Energija valova

Kretanje valova u okeanu uzrokovani su puhanjem vjetra.

Ta energija može da se iskoristi preko turbine za dobijanje energije, naročito zato što postoje mjesta u okeanu gdje stalno puše dovoljno jak vjetar. Dakle, val ulazi u komoru te istiskuje zrak iz komore te tako pokretljiv zrak pokreće turbinu i zatim generator. Najbolja lokacija za iskorištavanje ovog energetskog potencijala krije se na južnoj obali Australije. Takođe tu su i Škotska, sjeverna Koreja i Amerika, te južna Afrika.

Plima i oseka

Energija plime i oseke podrazumjeva korištenje energije kretanja vode uzrokovane mjesečevim mjenama. Ovo je ekološki prihvatljiv izvor energije jer ne ispušta stakleničke plinove, niti stvara otpad, a budući da su mijene predvidljive može se pouzdano proizvoditi energija. Iako sa velikim početnim ulaganjima, vrlo je isplativa na područjima gdje je pomaci između plime i oseke barem 5 metara. Amplituda plime i oseke na Sredozemnom moru su 10 cm, međutim na Atlanskom, Tihom i Indijskom okeanu su oko 6 – 8 metara. Na pojedinim dijelovima Francusre amplituda plime i oseke je viša od 12 metara. Upravo u Francuskoj se nalazi najpoznatija elektrana za iskorištavanje ove vrste energije.

Naravno ovaj tip elektrane osim što se gradi na dijelovima sa veliki

m amplitudama treba da bude moguće izolovati dio morske površine da bi se napravio akumulacijski bazen koji se zatim zatvara branom nakom što se bazen napuni vodom tokom plime. S nastupanjem oseke, zbog nastale visinske razlike između nivoa vode u bazenu i moru, iz bazena se voda ispušta kroz turbinu u more. Ovim se snižava nivo vode u bazenu dok se ne postine minimum te se turbina zaustavlja do naredne plime. Ovakve elektrane rade oko 10 sati dnevno.

Međutim, ako su turbine dvosmjerne navedeni postupak se ostvaruje i tokom nadolaženja vode u bazen i nakon ispuštanja vode iz bazena. Princip rada je kao kod vjetrogeneratora. Što je veća gustoća vode, generator može postići veću snagu.

Energija iz dubine okeana

Ovaj vid energije predstavlja generisanje energije koja se dobije iskorištavanjem temperaturn

e razlike između plitke i duboke vode. Topla površinska voda i hladna duboka voda rezultat su okeanskih strujanja kojima se voda grije blizu ekvatora, a hladi blizu sjevernog pola te ta hladna voda struji po dnu okeana prema ekvatoru. Topla površinska voda koristi se za grijanje tekućine koja ima nisku temperaturu ključanja (npr. propan), stvara se para koja pokreće turbinu generatora, nakon čega se para hladi pomoću hladne vode iz dubine okeana te se na taj način iskorištava za isti proces. Ovaj vid ekološki čiste energije može se stalno koristiti.

 

I sami pogledajte princip iskorištavanja ove energije:

{youtube}bNltaZ4RE2o{/youtube}

Možda su dosadašnja iskorištenja energetskih potencijala okeana mala, ali taj potencijal se ne može zanemariti. Trebamo ga iskoristiti.

NAPOMENA: Tekst je vlasništvo autora i Centra za edukaciju i obrazovanje. Nije dozvoljena distribucija i korištenje ovog teksta, ili njegovih dijelova, bez dozvole autora i uz obavezno navođenje izvora.