CEO Vijesti

Ima li bespovratnih sredstava? IMA!

Mar 31, 2014 | Vijesti

Ideja
  • Facebook
U posljednjih nekoliko godina, sve više se govori o mogućnosti dobijanja bespovratnih sredstava iz domaćih i međunarodnih fondova, za realizaciju različitih projekata. Međutim, u BiH, pisanje projektnih prijedloga i realizacija projekata, još uvijek je velika nepoznanica, za većinu građana. Naime, postoji niz problema u samom pisanju projektnog prijedloga, realizaciji projekta, definisanju problema, terminologiji, analizi tržišta, kreiranju budžeta itd.

Ono što se može primijetiti, je da većini građana nedostaju znanja i vještine za pisanje projektnih prijedloga i realizaciju projekata, te stoga vlada mišljenje da su im bespovratna sredstva nedostupna, pa se (uglavnom) i ne trude da nauče nešto o ovoj temi.  

Šta je projekat, a šta projektni prijedlog?

Projekat predstavlja jednu cjelinu, kojom se rješava određeni problem, nedostatak ili potreba. Sastoji se od niza aktivnosti, ima svoje ciljeve, tržište i lokaciju provedbe, zainteresovane korisnike i ograničen budžet. Projektni prijedlog je dokument koji pišemo, odnosno dokument u kojem predstavljamo plan provedbe projekta, te kojim aplicirao (konkurišemo) za dobijanje srestava.

Kako do novca?

Prije svega, treba znati, zbog čega pišemo projektni prijedlog, i koji problem, projektom želimo riješiti. Prava definicija problema predstavlja pola posla. Međutim, problem treba približiti i pojasniti. Ne možete samo napisati: „Naš najveći problem je nezaposlenost“. Opis i definicija problema zahtijevaju detaljnu analizu – kako ste uočili problem, na osnovu kojih činjenica, koliko su relevantni podaci kojima raspolažete, da li je već nešto učinjeno po tom pitanju isl.

Početni stadij pisanja projekta je istraživanje tržišta i okoline. Potrudite se da dobijete što više

  • Facebook
informacija iz okoline, koji se tiču vašeg problema. Informacije naravno, trebaju biti aktuelne, a ne neke koje su stare 5-6 godina. Saznajte ko vam je konkurencija, da li je konkurent već napravio nešto slično, ko će vam biti korisnici/kupci, da li ima zainteresovanih za aktivnosti, u čemu ste vi dobri. Nakon toga radite na razvoju koncepta i formulaciji vašeg projektnog prijedloga. U ovoj fazi planirajte potencijalne aktivnosti, potrebne resurse i projicirajte potrebna finansijska sredstva.

 

Proces apliciranja na grantove (bespovratna sredstva), je složen i dugotrajan proces. Od momenta objave javnog poziva za dodjelu sredstava, nećete imati puno vremena za gubljenje. U ovoj fazi, kompetentni ljudski resursi i odlično poznavanje tržišta i problema, od ključne su važnosti.  Od vas će se zahtijevati da ispunite neke preduslove i poštujete pravila koja donator odredi. Potrudite se da potencijalni donator kroz projektni prijedlog „vidi“ da je vaš projekat vrijedan njegove pažnje i sredstava. Jedno morate znati; projektna ideja mora biti dobro isplanirana i strukturirana, a projekat u konačnici održiv. Nemojte kopirati ili koristiti tuđe projekte, jer će donator to prepoznati, bilo u prvom čitanju projektnog prijedloga, bilo tokom implementacije projektnih aktivnosti. Prestanite biti “copy-paste” generacija. Budite kreativni i svoji.

A da se malo probudite?

Pisanje projektnog prijedloga treba shvatiti kao matematički zadatak. Ako pogriješite u postupku, rezultat će biti pogrešan. Kao i svaka životna oblast i pisanje projektnih prijedloga se ne uči preko noći. To nije naučna fantastika, ali nije ni posao koji ćete uraditi za 1-2 sata. Jednostavno, potrebno je vrijeme da naučite projektnu terminologiju i neke bitne elemente u kreiranju projektnog prijedloga i vođenju projekata.

Probudite se iz snova i počnite da živite. Shvatite da je vrijeme socijalnih davanja i donacija, u vidu pomoći zbog ratnih dešavanja, davno prošlo. Donatori danas traže inovativne i vrijedne projekte, kojima će promovisati svoj rad, kulturu, običaje, poslovne planove itd.  

Učite pisati projektne prijedloge i koristite svaku priliku da streknete ova znanja i vještine, jer je to posao budućnosti.  BIH su otvoreni fondovi, vrijedni nekoliko milijardi Eura, ali se zbog slabe informisanosti, ali najviše pasivnosti, ovi fondovi ne koriste u pravoj mjeri. Živimo u vrijeme Interneta, gdje informacije teku velikom brzinom, te se ovaj argument ne može uzeti kao olakšavajuća okolnost. Centar za edukaciju i obrazovanje je do sada radio na pružanju edukacija, mentorisanju, pomoći, kao i izdavanju publikacija o ovoj temi, a to ćemo raditi i u narednom periodu.

NAPOMENA: Tekst je vlasništvo autora i Centra za edukaciju i obrazovanje. Nije dozvoljena distribucija i korištenje ovog teksta, ili njegovih dijelova, bez dozvole autora i uz obavezno navođenje izvora.

Vezani članci:

Kako napisati projektni prijedlog i voditi projekat

Copy – paste generacija

Share This