Prognoze za budućnost su potrebe što većeg iskorištavanja obnovljivih izvora energije kako bi se zamijenila fosilna goriva i njihov štetan uticaj. A vjetar je jedna od mogućnosti. Energija vjetra spada takođe u obnovljivi izvor. Vjetar nastaje zbog razlike pritisaka u pojedinim dijelovima usljed nejednakog zagrijavanja Zemlje.

Za iskorištavanje ove vrste energije još davno su osmišljene vjetrenjače. Princip rada im je vrlo jednostavan: energija vjetra se pretvara u mehaničku energija od koje preko generatora dobijemo električnu energiju.

Vjetrenjača se sastoji od tri dijela: rotor, vratilo i generatora. Lopatice postavljene na vjetrenjaču pod silom djelovanja vjetra pokreću se i prenose energiju na rotor. Vratilo vjetrenjače spojeno je na rotor i služi za prenos mehaničke energije do generatora koji služi za pretvaranje mehaničke energije u električnu.

Snaga na turbini određena je brzinom vjetra i dijametrom rotora. Najveća turbina proizvodi maksimalnu snagu pri brzini vjetra od 15 m/s.


Veličina rotora i maksimalna izlazna snaga

Diametar rotora (m)

Izlazna snaga (kW)

10

25

17

100

27

225

33

300

40

500

44

600

48

750

64

1500

72

1000

80

2000

Postoje turbine sa vertikalnom i horizontalnom osom. Kod vertiklane vratilo je spojeno na vertikalnu osovinu okomito na zemlju. Kod horizontalne (najčešće primjenjivane) vratilo je položeno horizontalno u odnosu na zemlju.

Male vjetrenjače (koje bi mogle zadovoljiti energetske potrebe jednog domaćinstva) imaju snagu oko desetak kW, a u današnje vrijeme postoje i vjetrenjače koje mogu da daju od 1,5 do 3 MW. S obzirom da brzina vjetra nije konstantna tokom godine može se reći da je kapacitet iskorištenja od 20 % do 40 %.

Najisplativije je iskorištenje energije vjetra u dijelovima gdje imamo stalne vjetrove kao što su obale okeana i pučine mora, te mjesta sa većom nadmorskom visinom. Instalacija ovakvog sistema na pučini mora je skupa investicija.

Postavljanje vjetrenjača na područja sa većom nadmorskom visinom dosta je često. Prilikom gradnje vjetroelektrane pored učestalosti vjetrova na nekom području treba uzeti u obzir i srednju godišnju brzinu vjetra, mogućnost postavljanja vjetrenjača na određenom području kao i šumovitost ili pogodnost područja za poljoprivredu, udaljenost lokacije od saobraćajnice, mogućnosti održavanja, uticaj na svijet životinja i ljudi zbog toga što vjetrenjače stvaraju buku.    

Zašto graditi vjetroparkove? Zbog toga što ne troše gorivo, nego stvaraju energiju iz obnovljivog izvora energije, nemaju štetnih emisija, te se smanjuje  zavisnost o uvozu fosilnih goriva.

NAPOMENA: Tekst je vlasništvo autora i Centra za edukaciju i obrazovanje. Nije dozvoljena distribucija i korištenje ovog teksta, ili njegovih dijelova, bez dozvole autora i uz obavezno navođenje izvora.