U ovom članku nastavljamo priču o mulju koji zaostaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda (kao što smo vam i obećali). Želimo vam pokazati, kako je moguće i iz otpada dobiti nešto korisno, odnosno da je moguće otpad iskoristiti na dobar način.

Nastali višak aktivnog mulja u taložnicima sadrži organske materije (materije koje imaju mogućnost raspadanja odnosno truljenja) i veliki dio vode. Takođe sadrži i patogene mikroorganizme i klice, te je podložan daljem razlaganju. Stoga se vrši obrada mulja da bi se smanjila njegova zapremina te da se on učini neškodljivim za okolinu. Sav mulj se odvodi u ugušćivač mulja gdje se uz konstantno lagano miješanje dobije koncentrirani mulj. Zatim mulj odlazi na trakaste filtere te u centrifugu na cijeđenje viška vode iz mulja.

Ukoliko mulj ima koncentraciju teških metala u dozvoljenim granicama (koncentracije propisane zakonom o dozvoljenim koncentracijama teških metala u tlu) i ukoliko je mali broj patogenih mikroorganizama (Salmonella i Escherichia coli), te dobar omjer azota i fosfora (koji predstavljaju važne mikroelemente za rast i razvoj biljaka) i ukoliko ima optimalnu pH – vrijednost može da se koristi bez problema u poljoprivredne svrhe kao đubrivo koje nije štetno.

Međutim, ukoliko nakon cijeđenja višak aktivnog mulja sadrži veliki broj patogenih mikroorganizama, onda takav mulj nije podesan za poljoprivredne svrhe, niti se smije ispuštati na tlo jer može kontaminirati i štetno uticati na okolinu a samim time i na biljke, životinje i ljude. Kroz tlo može dospjeti do podzemnih voda, što nije poželjno. Ali stručnjaci su pronašli rješenje i za ovaj problem.

Ukoliko višak aktivnog mulja sadrži veliki broj patogenih mikroorganizama, onda se takav mulj podvrgava procesu anaerobne digestije (razlaganje bez prisustva zraka). Mulj se sprema u veliki zatvoreni tank (digestor), u kome mikroorganizmi prisutni u mulju razgrađuju taj mulj. Njegovom razgradnjom uz određenu temperaturu,  uništavaju se svi prisutni mikroorganizmi. Razgradnjom mulja kao produkt izdvaja se metan (bioplin) koji se pomoću cijevi odvodi i skladišti, a njegovim paljenjem na elektromotoru može se dobiti električna energija.

Na ovaj način se na primjer, čitavo postrojenje za tretman otpadnih voda može snabdijevati električnom energijom na ekološki prihvatljiv način. Nakon završetka procesa anaerobne digestije, mulj je podesan za korištenje u poljoprivredne svrhe.

Od otpadne vode obijemo pitku vodu, od mulja dobijemo energiju i prirodno đubrivo. Kao što vidite sve se može iskoristiti, i moguće je imati višestruku korist!

NAPOMENA: Tekst je vlasništvo autora i Centra za edukaciju i obrazovanje. Nije dozvoljena distribucija i korištenje ovog teksta, ili njegovih dijelova, bez dozvole autora i uz obavezno navođenje izvora.