Zakon o finansijskom poslovanju počeo se primjenjivati od 1. janaura 2017. godine.  Jedan od razloga uvođenja ovog Zakona je povećanje konkurentnosti i profitabilnosti poduzetnika, a naročito kada isti traže vanjsko finansiranje. Kašnjenje u plaćanju ima negativne efekte na poslovanje poduzetnika i dovodi do povećanja rizika koji se značajno povećava u razdobljima privrednih kriza kada je finansiranje odnosno plaćanje otežano.

Zakon o finansijskom poslovanju odnosi se na sve pravne osobe koje obavljaju djelatnosti s ciljem ostvarenja dobiti, a u skladu s propisima o privrednim društvima, kao i fizičke osobe koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost. Naime, novi Zakon nalaže da uprava svakog preduzeća mora preduzeti određene radnje u tačno definiranom roku u slučaju neadekvatnosti kapitala. Neadekvatnost kapitala nastala je u privrednom društvu ako je na dan sastavljanja finansijskih izvještaja gubitak tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dostigao polovinu visine osnovnog kapitala društva.

Pojednostavljeno, za privredno društvo čiji je osnovni kapital 2.000 KM svaki gubitak veći od 1.000 KM dovešće do neadekvatnosti kapitala. Novčana kazna ukoliko uprava ne provede propisane mjere kada je kapital postao neadekvatan iznosi 1.500 do 3.000 KM. Cilj ovih odredbi je sprječavanje nepokrivanja i gomilanja gubitaka iz godine u godinu.

Nelikvidnost, u smislu ovog zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju. Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem finansijskom izvještaju za proteklu finansijsku godinu, odnosno ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.Tako je propisano da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obavezan izdati povjeriocu neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.

Posebna novina Zakona o finansijskom poslovanju jeste uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako vam klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, mogli ste pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak. Novim zakonom propisuje se da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni sa plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju učestvovati u postupku nadzora.

Treća oblast koja je regulirana Zakonom je nelikvidnost tj. utvrđivanje nelikvidnosti i postupanje u uvjetima nelikvidnosti. Nelikvidnost je stanje nemogućnosti izvršavanja dospjelih obaveza. U smislu ovog Zakona Društvo je nelikvidno: Ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće i pripadajućih obaveza državi (poreza i doprinosa) i ako kasni više od 60 dana u izvršenju kratkoročnih obaveza čiji iznos je veći od 20 posto od iznosa njegovih kratkoročnih obaveza objavljenih u financijskom izvještaju za prethodnu godinu.

U stanju nelikvidnosti ne smiju se obavljati nikakva plaćanja izuzev onih koja član 18. Zakona definira kao nužna. Vršenje plaćanja mimo onih koja su nužna u stanju nelikvidnosti kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.

Mjere finansijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave likvidnosti moraju se poduzeti najkasnije u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti. Nedonošenje mjera restrukturiranja kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.

Obračunski načini plaćanja: cesija, asignacija, preuzimanje duga i sl. nakon stupanja zakona na snagu morat će se evidentirati putem redovnih računa. Nepostupanje u skladu sa ovom odredbom zakona kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM. – način na koji će se ovo vršiti bit će poznato nakon što porezna uprava uredi tehnički dio za ova praćenja.

Firme su dužene sa svim kupcima/dobavljačima imati sklopljene ugovore o poslovnoj saradnji, kao i definiranee rokove plaćanja kao i mjere osiguranja za neplaćanje, pozivajući se na Zakon o finansijskom poslovanju.

 Izvori: Prijedlog Zakona o finansijskom poslovanju